Haus-Nius-

Kenten

Plastik: Dabol-Sait Kompanion Bilong Laip Bilong Nau

Aug 01, 2025

Ol plastik i bin go insait long olgeta samting long laip bilong yumi-stat long kap wara long moningtaim we yumi save rausim i go long kontena bilong kaikai bilong apinun we yumi save kisim i go aut long tit bras we yumi save brukim tit bilong yumi long en long nait. Dispela laitpela, strongpela, na i no gat bikpela pe bilong en i senisim sindaun bilong ol manmeri wantaim gutpela pasin bilong en. Tasol, bihain long dispela senis bilong 'convenience', tupela samting bilong plastik i kamap klia moa: em i wanpela samting we i save kirapim sosel progres na tu em i wanpela global ekolojik salens.

 

I. Kamap na kamap bilong ol plastik: wanpela senis long ol samting

Long 1907, wanpela kemis bilong Beljam-Amerikan Leo Baekeland i kamapim namba wan ful sintetik plastik-phenolic resin (ol i save kolim "Bakelite")-na dispela i makim namba wan kemikel kriesen bilong wanpela samting we i no stap long nature. Insait long neks handet yia, planti handet plastik, olsem 'polyethylene' (PE), 'polypropylene' (PP), na 'polyethylene terephthalate' (PET), i kamap, na olgeta wan wan i stret long ol samting ol i nidim. Olsem, PET, wantaim bikpela 'transparency' na 'impact resistance' bilong en, i kamap olsem nambawan samting bilong ol botol bilong dring; taim polyethylene, wantaim ol samting bilong en we i save tanim tanim na wara i no inap go insait long en, i kamap olsem wanpela samting we ol i save yusim long olgeta de, stat long ol plastik beg i go inap long ol plastik pepa.

Plastik i kamap bikpela bikos long tripela bikpela gutpela samting: em i no gat bikpela pe (bikos em i gutpela long prosesim ol samting bilong petrolium), em i no hevi (ol i save yusim eneji bilong trenspot em wanpela hap tasol bilong ain), na em i no inap bagarap (em i no inap bagarap long ol asid, alkali, na wet). Ol dispela samting i mekim na em i ken senisim hariap ol samting bilong bipo. Bipo long 1950s, 90% bilong ol kontena long wol i save yusim glas o ain, tasol tude ol plastik paket i winim 40%.

 

II. "Ol Yunivesel Helpa" I Stap Long Laip Bilong Olgeta De

Ol manmeri bilong nau i save yusim plastik long klostu olgeta samting ol i mekim:

•Medikel: Ol 'syringe', 'IV tube', 'mask', na ol narapela samting we ol i save tromoi i save dipen long 'sterility' na sefti bilong ol plastik, na dispela i save daunim tru hevi bilong 'cross-infection;

•Ol samting bilong elektronik: Ol kesing bilong mobail fon, ol kibod bilong kompyuta, na ol samting bilong pasim pawa long pawa, olgeta i wokim long ol plastik bilong enjiniaring (olsem ABS), we i gat strong na ol samting bilong pasim pawa;

•Haus: Stat long ol toi bilong ol pikinini i go inap long ol samting bilong haus, ol plastik i save kamapim ol kain kain seip long rot bilong injeksen molding na ol i no inap kisim wara na ol binatang i no inap bagarapim ol, winim diwai;

•Ol wok bilong egrikalsa: Teknoloji bilong 'mulching' i save yusim 'polyethylene film' bilong pasim wara na holim wara, na dispela i save mekim ol kaikai i kamap planti moa long 30 pesen.

Na tu, ol nupela samting bilong luksave long en em ol nupela wok bilong "microplastics"-ol plastik liklik hap we i no winim 5 mm longpela bilong en ol i save putim long 'toothpaste' na 'facial cleanser' olsem 'exfoliants', o yusim long wokim ol 'composite materials' we i gat gutpela pefomens (olsem ol 'carbon fiber reinforced plastics'), na dispela i save subim ol mak bilong teknoloji.

 

III. Envairomen Kost we yumi no inap long lusim tingting long en

Tasol, pasin bilong ol plastik long stap yet (we i save kisim planti handet yia long bagarap long pasin bilong ol yet) i wok long kirapim wanpela 'chain reaction' bilong ol hevi. Ol statistik i soim olsem samting olsem 400 milien ton plastik i save kamap long olgeta hap bilong wol long olgeta yia, na 9% tasol bilong en ol i save yusim gen, na planti bilong en i save go long ol ples pipia o long solwara. Pasifik "ailan pipia" nau i tripela taim bikpela moa long Frans, na moa long wan milien animal bilong solwara i save dai long olgeta yia long kisim plastik. Wanpela bikpela hevi moa em 'microplastic pollution'-ol saientis i painim ol mak bilong en long blut bilong man, 'placenta', na tu long susu bilong mama, maski ol i wok long painimaut yet long ol hevi bilong en longpela taim.

Long stretim dispela salens, ol kantri i bin mekim samting: EU i bin kamapim wanpela lo we i tambuim ol plastik tebolwea we ol i ken yusim wanpela taim tasol, Saina i bin kamapim wanpela nupela kain "plastik tambu" bilong en (tambuim ol plastik beg we i no inap bagarap long 2025), na ol kampani i wok long hariapim wok bilong kamapim ol plastik we i gat 'bio-' olsem ol plastik we i no inap bagarap ol samting (olsem PBAT). Ol manmeri i ken helpim tu long rot bilong yusim gen ol soping beg, makim ol samting we i no gat paket, na stretim na yusim gen ol PET botol.

 

Pinis bilong tok: Painim wanpela balens

Plastik yet i no gat sin long en; ki i stap long hau ol i menesim laip saikel bilong en. Taim yumi amamas long gutpela samting em i bringim, yumi mas tu long lukluk long olgeta samting we ol manmeri i laikim wantaim risponsibiliti-bihain long olgeta, lukautim bihain taim bilong graun i stat long lukautim gut olgeta plastik prodak. Olsem ol lain bilong lukautim envairomen i tok, "Mipela i no kisim graun, mipela i kisim long ol tumbuna pikinini bilong mipela." Long stretim bek plastik olsem wanpela "tul" na i no wanpela hevi long sivilisesen em i wanpela wok we jeneresen bilong yumi i mas mekim.

Askim wok painimaut

Askim wok painimaut